Najznačajnija karlovačka književna predstavnica u vrijeme Ilirskog pokreta. Bila je kći trgovca željeznom robom, samouka krojačica, odgojiteljica i učiteljica.

Najznačajnija karlovačka književna predstavnica u vrijeme Ilirskog pokreta. Bila je kći trgovca željeznom robom, samouka krojačica, odgojiteljica i učiteljica. Osnovnu školu završila je u Karlovcu. Dugo je radila u Grazu, Trstu i Veneciji po plemićkim domovima kao odgojiteljica. Svoje radove objavljivala je na stranicama Gajeve Danice, Vrazova Kola, Schallova Pilgera, u Nevenu, Glasnonoši, Obzoru, Smilju, Napretku... Osim pjesama objavila je tri pripovijetke pod nazivom "Domorodne poviesti".
Najvažnije djelo Jarnevićeve svakako je Dnevnik, prvi put integralno objavljen 2000. godine. Riječ je o pravom literarnom spomeniku s višedesetljetnim tragovima različitih jezičkih djelatnosti, citatima iz mnoštva društvenih i povijesnih nizova, pravom „karlovačkom tekstu kulture“. Njegova veličina i značenje leže u tome što se pojavljuje kao totalna knjiga, jer zamjenjuje sve druge mogućnosti spoznavanja života. Dnevnik funkcionira i kao religija i kao znanost. Kao proces pisanja zamjenjuje djelatnosti iz drugih razina duhovne stvarnosti, politiku, filozofiju ili ekonomiju, tematizirajući doslovce sve iz materijalne i nematerijalne pojavnosti: ljubav, obiteljske tajne, svečanosti u Karlovcu, slavenstvo, hranu, prevođenje, putovanja, pučke zabave, sprovode, uzgoj svilobuba, misterije, spletke, pijanke, cenzuru, bolesti, lijekove, periodiku, emigraciju, odgoj, bol, položaj žene u društvu...
(izvor: http://www.zenstud.hr/dragojla-jarnevic-vrijeme-ljudi-i-mjesta-utisnuti-...​)