Jeste li znali?

Lujzijana od Rijeke do Karlovca, građena od 1803. do 1811. godine, bila je najbolja cesta Habsburške monarhije i jedna od tada najljepših u Europi. Duga 140 kilometara i uz vršnu kotu Ravno Podolje (928 m n/m). Najzaslužniji za "umjetničko djelo" je inženjer Filip Vukasović. Skraćena je, a kameno popločenje presvučeno asfaltom, od 1954. do 1957. godine.

Grad-tvrđava Karlovac osnovan je s 1579. godine, kada se granica Osmanskog carstva, na štetu Habsburškog, pomaknula na Kupu i Koranu. Svoju je obrambenu povijesnu zadaću Karlovac ispunio: kao zapovjedno središte Vojne Krajine odolio je svim napadima, zadržavši vojnu snagu i u stoljećima kada se granica ponovo pomicala na istok. I danas je karlovački kulturno-povijesni krajolik obilježen ostacima jedne od u svijetu najgušće mreže utvrđenih položaja. Iskustvo granice, potvrđeno i u Domovinskom ratu (1991-1995.), pruža danas muzealizirani položaj Turanj, nakadašnja karlovačka predstraža na Korani.

Napoleonov pohod na Habsburško carstvo i za Hrvatsku je značio promjene u pogledu upravljanja njezinim teritorijem. Karlovac je bio glavni grad "Civilne Hrvatske" pod francuskom upravom, s kontinentalnom međom na Savi, a koja je u primorju obuhvaćala područja Rijeke i Senja. Zagreb je pak bio glavni grad ostatka Hrvatske, pod habsburškom vlašću. "Prestiž" dvaju glavnih gradova okupirane i rascjepkane Hrvatske trajao je kratko, od 1811. do 1813. godine. Najljepši spomen toga razdoblja je, po francuskom generalu nazvana, Marmontova aleja, prostrana prometnica obrubljena nizovima platana, novost u tadašnjem karlovačkom urbanizmu.

Karlovac 3D

Pokreni

Šetnje gradom

Pokreni

Foto

Pogledaj

Video

Pogledaj

Brošure

Pogledaj